Beta-alanin
Pie: prof. Aleksandar Mihailoviæ -
Svi tekstovi ovog autora/ke
26 Nov , 2007 - 12:16:01 AM
Nova zvezda je u usponu, ili novi ''kreatin'' kako reklameri vole da kažu za preparat koji æe dostiæi domete kreatina, po popularnosti, efikasnosti i naravno prodaji. Uzbuðenje koje se diže kod potencijalnih kupaca je uobièajena stvar u marketingu i nije uvek srazmerna upotrebnoj vrednosti, koju tek treba da dokaže vreme i naravno, po moguæstvu, nezavisna istraživanja. Naviknuti na brojna razoèarenja, kada su suplamenti u pitanju, oprez je nužan, makar da nam saèuva neki dinar u džepu. Ovog puta je, izgleda, prašina podignuta sa razlogom.
Hemijski nazivi u imenu preparata nam ne govore mnogo, ako nismo ljubitelji organske hemije, ali kratak opis beta-alanina bi bio sledeæi. Beta-alanin je jedina poznata aminokiselina u prirodi kod koje je amino grupa vezana za drugi (beta) atom ugljenika. Uglavnom je neæemo naæi na spisku aminokiselina, jer nije deo proteinskih struktura. Ona je deo velikih (makro) molekula, ali nije sastavni deo proteina i u tome je njena osobenost. Naravno, nalazi se u lancu ljudske ishrane, posebno u mesu, ali je neæete uneti putem proteinskih dodataka, ukoliko nije posebno dodata preparatima koje koristite. Baš zbog prirodnih izvora beta-alanina, odnosno mesa, preporuèuje se dopunska prehrana vegeterijanaca ovim preparatom, ukoliko vode sportski i aktivan stil života.
kada su suplamenti u pitanju, oprez je nužan
Šta nam ''novi kreatin'' obeæava, i zašto je pod budnim okom struènjaka? Odgovor je malo zbunjujuæi. On ne radi ništa sam od sebe, bolje reæi, od njega nešto rade. Da pojasnimo, beta-alanin je sirovina od koje se u organizmu sintetiše karnozin (L-beta-alanin-L-histidin, za ljubitelje hemije). Od tog momenta karnozin je glavna zvezda. Nastavak prièe je vezan iskljuèivo za karnozin što bi možda zahtevalo i promenu naslova, ali ... Logièno pitanje je ''zašto jednostavno ne uzmemo taj karnozin bez predhodne prièe?''. Odgovor je vezan za unos karnozina. Ukoliko se karnozin uzima oralno (a nije objavljen drugaèiji naèin unosa karnozina), u digestivnom traktu se, pod uticajem digestivnih enzima, rastura na manje delove, a kasnije se u odreðenom, smatra se manjem procentu, resintetiše u organizmu, a samo deo tog procenta završava u skeletnim mišiæima, gde on daje pun doprinos. Izgleda da je proces duži, komplikovaniji i manje efikasan nego što se mislilo.
Uzimanje beta-alanina se, u praksi, pokazalo kao neuporedivo bolja stvar, kada je sinteza karnozina u pitanju, nego što je uzimanje èistog karnozina. To je razlog za medijsku promociju beta-alanina, kao i za njegovo korišæenje u novijim istraživanjima, koji bi trebali da potvrde (ili opovrgnu) pozitivne uticaje na performanse mišiæa, telesni sastav i sve ono što zanima ciljnu grupu konzumenata, u ovom sluèaju rekreativaca, jer je to najbrojnija, odnosno najprofitabilnija grupa.
Vraæamo se karnozinu. Nauka kaže da je poveæanje nivoa karnozina u mišiæima posledica adaptacije na trening sa optereæenjem. Potvrðeno je, takoðe i da skeletni mišiæi bodibildera takmièarskog ranga imaju dvostruko viši nivo karnozina od nivoa proseènog èoveka. Još se navodi da dodatna kolièina izmerenog karnozina predstavlja 20% puferskog kapaciteta mišiæa, što navodi na zakljuèak da dodatna puferska rezerva omoguæava sposobnost mišiæa da duže izdrži intenzivan rad. Poèetno ohrabrenje postaje još veæe, kada se zna da je studija izvedena sa oralnim unošenjem karnozina, a ne putem beta-alanina. Predpostavka je i da je relativno mala kolièina karnozina na ovaj naèin stigla do skeletnih mišiæa.
Novija istraživanja su izvoðena sa beta-alaninom i uoèena su poveæanja nivoa karnozina u skeletnim mišiæima (odabran je m.vastus lateralis) od 60%, posle 4 nedelje i 80%, posle 10 nedelja. Istraživanje je ukljuèivalo i testiranje na biciklu, a rezultati su izraženi u ukupnom poveæanju izvedenog rada, koji je porastao za 13%, posle 4 nedelje odnosno 16,2 posto posle 10 nedelja. Ovo su veæ impresivni podaci. Pozitivan efekat beta-alanina se može tražiti u poveæanju obima i/ili intenziteta treninga, što je još jedno poreðenje sa kreatinom. Studija sa radom na biciklu nije dala onaj set podataka koji bi bio interesantan za ljubitelje tegova, ali logika nam govori da je poveæan nivo karnozina kod vrhunskih bildera èinjenica koja se ne sme prevideti, a u isto vrema je dokazana moguænost podizanja nivoa karnozina putem suplamentacije. Jaèi trening ili produženje serije sa istim optereæenjem siguran je pomak napred u treningu, a postizanje ovoga, makar na raèun puferske rezerve i odlaganja zamora je sasvim dobra osnova za razmišljanje o upotrebi beta-alanina.
Poèetak obeæava, a nova istraživanja se veæ izvode. Korisnici preparata izjavljuju da im on pomaže u oporavku i kod upala mišiæa, ali se ovako opisne procene su nedovoljno jasne i ne mogu uzeti sa sigurnošæu. Ono što interesuje vežbaèe u teretani je da li beta-alanin može i kako, da utièe na telesnu kompoziciju, odnosno da li se može oèekivati poveæanje mišiæne mase i/ili smanjenje masnog tkiva. To je naèin da bude prihvaæen u prvu ligu suplamenata, i da obezbedi masovniju upotrebu. Možda jedina èinjenica koja obeshrabruje potencijalne korisnike je ta, da su istraživanja voðena sa dnevnim dozama od 3 do 6 grama (3000 do 6000 miligrama), što zvuèi malo zastrašujuæe za sve one koji su navikli na nekoliko miligrama aktivne supstance u preparatima. Ukoliko je ova doza preporuèena i ispunjava data obeæanja, ''progutaæemo'' i ovu istinu. Uostalom, i kreatin se uzima u sliènim kolièinama, tako da je i ova èinjenica još jedno poreðenje sa ''starijim bratom''.
Photo:
Flickr
Tagovi: beta-alanin karnozin aminokiselina
Poalji
tekst prijatelju
tampaj
©
Ovaj tekst je vlasnitvo sajta MAKSIMALNO.com
Vrh strane