L-arginin
Pie: prof. Aleksandar Mihailoviæ -
Svi tekstovi ovog autora/ke
7 Nov , 2007 - 8:13:20 PM
Uzimanje izolovanih aminokiselina je staro koliko i moderan bodibilding. Predpostavka da æe jedna aminokiselina u veæoj koncentraciji napraviti izvesnu promenu u organizmu je osnovana. Samim tim, što su izvesne aminokiseline prekursori ili materijali od koga se prave druge, za izgradnju mišiæa važne supstance poput enzima, hormona i sl., daje nam za pravo da predpostavimo da æe uzimanje specifiène aminokiseline izazvati željeni tok reakcija. Jedna od aminokiselina, sa kojom se dosta eksperimentisalo je L-arginin.
L-arginin je uslovno esencijalna aminokiselina, što drugim reèima znaèi da organizam nije uvek u stanju da sintetiše l-Arginin iz drugih aminokiselina, pa je potreban njen unos i preko hrane. To je izraženo u detinjstvu, kod odojèiæa i vrlo male dece ali i u stresnim situacijama, kada telo nije sposobno za dovoljno sintezu ove aminokiseline.
Uz glavnu ulogu l-arginina, u sintezi proteina, l-arginin je prekursor brojnih i vrlo važnih metabolita, ukljuèujuæi kreatin, azot oksid kao i drugih, za nas trenutno nevažnih molekula. L-arginin može da stimuliše luèenje hormona rasta pri sintezi nekih supstanci, što najdirektnije utièe na anabolièke procese u mišiæima i oksidaciji telesnih masnoæa. Novija interesovanja za l-arginin i bliske supstance poput arginin-alfa-ketoglutarata (AAKG) vezana su za produkciju azot oksida (NO). NO je veæ postao ''popularan molekul'', koga istraživaèi dovode direkto ili indirektno sa mnogim aspektima ljudske fiziologije, od imunog, nervnog, kardiovaskularnog i mnogih drugih sistema. Trenutno se došlo do 26 funkcija NO, u zavisnosti od tkiva na koje deluje.
Uz glavnu ulogu l-arginina, u sintezi proteina, l-arginin je prekursor brojnih i vrlo važnih metabolita
l-Arginin je kljuèna komponenta u lancu produkcije NO, kao osnove iz
koje enzim NO-sintaza izdvaja NO iz arginina, a koji je u organizmu
odgovoran za širenje krvnih sudova (vazodilataciju). Preparati koji
sadrže l-arginin i AAKG pojaèavaju produkciju NO, koja se i inaèe
dešava tokom vežbanja u teretani, odnosno pri jakim mišiænim
kontrakcijama, koje daju poznati oseæaj napumpanosti u muskulaturi.
Osim koristi pri vežbanju sa tegovima, l-arginin ima i terapeutska
dejstva kod osoba sa problemima na srèano-sudovnom sistemu, gde se
olakšava protok krvi u organizmu, zahvaljujuæi vazodilatatorskim
sposobnostima l-arginina, taènije NO, koji se od njega dobija. Samo
širenje krvnih sudova je l-argininu i srodnim preparatima donelo veliki
uspeh kod problema sa potencijom, kod muškaraca kod kojih je ona
prouzrokovana lošom prokrvljenošæu genitalnog regiona.
Sa stanovišta sigurnosti uzimanja l-arginina, do današnjeg dana
nije naðen ni jedan toksièan efekat, bez obzira na dozu koja se
koristi. Sa stanovišta korišæenja u sportu, kod l-arginina su, u prvo
vreme, najveæe nade polagane u njegovu sposobnost da stimuliše luèenje
hormona rasta. Davane su veæe doze, intervenozno, da bi se dobili
visoki nivoi hormona rasta, ali su ovi nivoi postizani samo u pikovoma,
što nije imalo nikakvih pozitivnih efekata na uveæanje mišiène mase ili
sposobnosti sportista uopšte.
Istraživaèi upozoravaju na jedan potencijalan problem, koji je nije
direktno vezan za l-arginin, veæ za podizanje nivoa NO u dužem periodu.
Pored svih pozitivnih efekata, dugotrajno stanje podignutog NO može
dovesti do problema sa imunitetom, hroniènog zamora i pojaèanja upalnih
procesa, tako da je poželjno vratiti nivi NO uorganizmu posle nekoliko
nedelja. Ciklus se može nastaviti posle pauze.
Poèetno uzbuðenje oko l-arginina, od pre deset godina, koje je bilo
povezano sa poveæanjem nivoa hormona rasta (GH), ubrzo je splaslo, ali
je l-arginin ponovo stupio na scenu, ovog puta u prièi vezanoj za NO.
Terapeutska dejstva su, u poèetku, bila jednako interesantna kao i
poveæanje sportskog uèinka, tako da je upotreba naðena kod srèanih
oboljenja, za smanjenje nivoa holesterola i ubrzanje cirkulacije. Kod
sportista je naðeno poveæanje mišiæne sile u maksimalnom potisku (1RM)
sa ravne klupe, ali nije naðen direktan uticaj na poveæanje èiste
mišiæne mase, smanjenje telesnih masnoæa ili na aerobne sposobnosti.
Stidije su pokazale bolli uèinak l-arginina i arginin-alfaketoglutarata
kod osoba starosti od 30 do 50 godina, uz hipotezu da su u ovom sluèaju
uticaji bili i terapeutski i na fizièke osobine mišiæa.
L-arginin i AAKG predvode suplamente koji su dobili zajednièki
naziv ''hemodilatatori''. Nezavisna istraživanja i preporuke autoriteta
u oblasti ishrane i suplamentacije su dali zeleno svetlo za korišæenje
ovih preparata u terapeutske svrhe, gde su nedvosmisleno pokazali
uèinak, ali nedistatak direktnih rezultata u poveæanju mišiæne mase æe
možda obeshrabriti neke rekreativce i sportiste. Možda æe se pronaæi
još neki pozitivan efekat ovih supstanci i proširiti njihovu upotrebnu
vrednost, ali za sada stvari stoje ovako. Od kako je ''ponovo
otkriven'' l-Arginin, može se desiti još neki njegov uzlet u familiju
efikasnih i dokazanih preparata u buduænosti.
profesor fizièke kulture
Aleksandar Mihailoviæ
personal trainer u
health club & fitness center
MusculusLux
Tagovi: L-arginin hormona*rasta NO aminokiselina
Poalji
tekst prijatelju
tampaj
©
Ovaj tekst je vlasnitvo sajta MAKSIMALNO.com
Vrh strane