Trening aerobnog karaktera
Piše: prof. Miroslav Markoviæ - Svi tekstovi ovog autora/ke
14 Avg , 2006 - 12:50:00 AM
GLASAJTE
Trening aerobnog karaktera odnosi se na kolièinu utrošenog kiseonika u toku telesnog vežbanja. Vrednost maksimalnog utroška kiseonika odreðuje maksimalni aerobni kapacitet, koji predstavlja onu kolièinu kiseonika koju organizam potroši za stvaranje energije pri radu maksimalnog intenziteta. U okviru aerobnog kapaciteta postoje dve zone optereæenja: oporavljajuæa i oporavljajuæe-održavajuæa.
Za oporavljajuæu zonu karakteristièan je najmanji intenzitet trenažnog optereæenja, u kojoj se lagano izvode kretne aktivnosti. Trening je usmeren na aktivni oporavak posle veæeg optereæenja. Komponente otereæenja imaju sledeæe vrednosti:

- puls ima vrednost 50-60% od MHR

- laktati imaju nizak nivo manje od 2 mmol/l

- trajanje aktivnosti manje od 30 min.

- Dužina trenažne distance manja od 6 km

Primer:

Futing je trening trèanja kojim se osvežava organizam putem udisanja relativno èistog vazduha. Neki od osnovnih principa futinga su:

- princip trèanja

- princip vežbanja u kretanju

- princip vraæanja svežine sportisti.

Princip trèanja je osnovni kod futinga i poželjno je da se sprovodi u prirodi. Intenzitet rada je mali ili umeren (puls 130 ud/min), a obim rada je razlièit u zavisnosti od sportske grane, za sportske igre, sprintere i borilaèke sportove preporuèuje se tèanje 3-4 km, a za maratonce 6-8km

Princip vežbanja u kretanju; ukoliko sprtista želi da tokom trèanja ili na kraju funinga sprovede vežbe oblikovanja, onda se u saglasnosti sa predhodnim principom trèanja, mora izabrati takav program vežbi koji se sprovodi u kretanju.

Princip vraæanja svežine sportisti; treba trèati tako da se sportista posle futinga ne oseæa umornim, veæ svežijim, raspoloženim za sledeæi trening. Ukoliko se oseæa mali zamor on mora da bude prijatan. Futing se ne sme pretvoriti u pravi trening.

Za oporavljajuæe-održavajuæu zonu karakteristièan je rad umerenog i srednjeg intenziteta. Može se nazvati i fitness zonom, zato što je intenzitet najbolji za jaèanje kardiovaskularnog sistema. To je zona koja utièe na srce da postane ’’jaèe’’ i spremno za konstantne umerene napore. Kako trening ima oporavljajuæi i održavajuæi karakter, u ovoj zoni se korsti najveæi obim rada, gde je tipièan predstavnik u veæini sportskih grana trèanje – dužine.

Komponente optereæenja imaju sledeæe vrednosti:

- puls ima vrednosti 60-70% od MHR

- laktati imaju nizak nivo, 2-3 mmol/l

- trajenje aktivnosti oko 30 minuta

- dužina distance zavisi od sportske grane ali u proseku iznosi oko 8 km.

Aerobna moæ

Trening aerobne moæi radi se u uslovima srednjeg i umereno visokog –intenziteta. Za ovu zonu karakteristièan je trening koji utièe na poveæanje izdržljivosti, i to tako da se može vežbati veæim intenzitetom sa minimalnim pdizanjem nivoa laktata u krvi.

Komponente optereæenja imaju sledeæe vrednosti:

- puls ima vrednosti 70-80 MHR

- laktati imaju srednji nivo oko 4 mmol/l

- trajanje aktivnosti je preko 30 minuta

- dužina trenažne distance kod trèanja: ponavljajuæe distance 100-200 m (nepromenjiv intenzitet); trajenje aktivnosti manje od 30 sek; obim rada 3-4 km; ’’shuutle run’’ 100-200 m (ponavljejuæe distance, promenjiv intenzitet); trajanje aktivnosti oko 50 sek; obim rda 3-4 km.


profesor fizičke kulture
Miroslav Marković
personal trainer u
health club & fitness center

MusculusLux







Tagovi:

KOMENTARI (strana 1 od ukupno 1)
Ratko Velebit kaze:
Postavljeno: 883 dana
Profesore, veæ na poèetku teksta imaš više grubih grešaka. U prvoj reèenici: ... Trening aerobnog karaktera, kao termin, ne odnosi se na kolièinu utrošenog kiseonika, veæ oznaèava koji energetski sistem u mišiæima podržava aerobno vežbanje. Dalje, "... maksimalni aerobni kapacitet se predstavlja kolièinom potrošenog kiseonika - što je taèno po starim teorijama - ali nije taèno da se taj kiseonik troši samo za stvaranje energije, veæ i za aktivnost svih fizioloških sistema, veoma angažovanih tokom fizièkog napora: u prvom redu na kontrakcije mišiæa, zatim za rad srca, rad respiratornog sistema, nervnog, endokrinog, i da ne nabrajam dalje. Pa, dalje, u istoj reèenici: energija iz aerobnog sistema se ne stvara pri radu maksimalnog intenziteta - maksimalni intenzitet je sprint! - veæ se stvara pri aerobnom radu. A aerobni rad nema dve zone intenziteta, kako navodiš, veæ tri: zona malog, zona umerenog i zona visokog aerobnog intenziteta. Dalje nisam èitao. Onako, "u prolazu" sam video: ..."rad umerenog i srednjeg intenziteta"... Pa, to je isto. To su dva termina za isti pojam! Profesore, kod mene, nažalost, niste položili! Pali ste još kod crvenih slova!
Dr med Ratko Velebit, viši sportski trener, Smederevo
 





image verification



 


Pošalji tekst prijatelju
Štampaj
© Ovaj tekst je vlasništvo sajta MAKSIMALNO.com

Vrh strane

Poslednjih 40 èlanaka
Teretana
OSTALI TEKSTOVI
Teretana
Arena
Hi-tech
Seks
Zdravlje
Lifestyle
Zabava
MaxBioskop


PC PRESS Top 50 markica