Pauze između serija na jednom treningu zavise od metode koju upražnjavamo. Kada se primenjuje metod ponavljajućih naprezanja, najčešći u bodibildingu i rekreaciji, pauze izmedju serija traju od 45 sekundi do 1 minut, ukoliko nakon te vežbe prelazimo na vežbu za drugu mišićnu grupu. Ukoliko radimo vežbu za istu mišićnu grupu onda pauze traju 1.5 – 3 minuta. Pauza između vežbi za različite mišićne grupe (poslednje vežbe za leđa i prve vežbe za triceps), ne treba da bude duža 1-2 minuta.
Kod metoda maksimalnih naprezanja pauza između serija iznosi 2-3.5 minuta, a nakon serija sa najvećim težinama pauze iznose i do 5 minuta. Ukoliko se nastavlja sa vežbama istu mišićnu grupu, pauze iznose 5-7 minuta.
Postoje sistemi treninga u kojima se pauze svode na minimum, dovoljno da se promeni teg ili mesto vežbanja (obavezno manje od 30 sekundi). Na ovaj način možemo vezati dve vežbe bez pauze – ovakve serije se nazivaju super-serije. Ako vežemo 4-6 vežbi onda se ove serije nazivaju giga-serije. Jedna od metoda treninga koji koristi giga serije zove se Nautilus.
Super serije se obično izvode za mišiće antagonističkih grupa (biceps-triceps, grudi-ledja). Ovaj metod ubrzava oporavak mišića antagonista. Super-serije se mogu koristiti i za istu mišićnu grupu naročito ako želimo povećati mišićnu masu ili raditi na fizičkoj sposobnosti koju nazivamo snažna izdržljivost. Super serije treba koristiti kod vežbi manjih mišićnih grupa, a giga-serije kod vežbi za veće mišićne grupe.
Pauze između vežbi i serija mogu biti aktivne ili pasivne. Pasivna pauza podrazumeva sedenje ili ležanje na leđima sa opuštenim ili podignutim nogama, ili vis na vratilu (rasterećuje kičmeni stub). Aktivan odmor podrazumeva najčešće hodanje ili vežbe istezanja. Potrebno je istegnuti mišiće koji su prethodno bili aktivni. Aktivan odmor omogućava brži oporavak i prelazak iz mirovanja u rad.
Zamor možemo definisati kao privremenu sprečenost za rad nekog mišića ili celog tela izazvanu nekim opterećenjem ( prethodnom aktivnošću ). Postoje više vrsta zamora: umni, senzorni, emocionalni i fizički. Zamor je složena kombinacija svih navedenih vrsta od kojih je jedna dominantna. Zamor ima dve faze u svom nastajanju. Prvu fazu nazivamo kompenzovana, u kojoj čovek zahvaljujući pojačanom naprezanju uspeva da istim intenzitetom vrši rad. Drugu fazu nazivamo dekompenzovanom kada i pri maksimalnom naprezanju čovek ne može da održi rad istog intenziteta. U rekreaciji i sportu jako je bitan odnos rada i odmora ( pauze), za postizanje uspeha.
profesor fizicke kulture
Miroslav Markovic
personal trainer u
health club & fitness center
MusculusLux
Poalji
tekst prijatelju
tampaj
©
Ovaj tekst je vlasnitvo sajta MAKSIMALNO.com
Vrh strane