Kako odabrati pravu internet konekciju? (2. deo)
Piše: Vladimir Radunoviæ i Nikola Dabiæ - Svi tekstovi ovog autora/ke
20 Maj , 2006 - 8:37:00 PM
GLASAJTE
Bežièno povezivanje poznato je kao Wireless, i bazira se na prenosu podataka radio-talasima umesto kroz žice. Jasno je da je ovo idealna solucija za sve udaljene lokacije koje nemaju adekvatnu kablovsku (prvenstveno telefonsku) infrastrukturu: razdaljina izmeðu dve udaljene antene može, u idealnim uslovima, meriti i desetinama kilometara. Kvalitet veze bežiènog signala, meðutim, zbog svoje prirode mnogo zavisi od karakteristika sredine kroz koju se prostire, te na primer velika vlaga u vazduhu, kiša ili sneg mogu prilièno oslabiti protok.
Iako nije sasvim neophodna, optièka vidljivost izmeðu antena je više nego poželjna. Maksimalna brzina veze je teoretski vrlo dobra - od 11Mbps do 54Mbps u zavisnosti od korišæenog standarda, ali provajderi nude i sve manje varijante. U praksi je uvek protok manji od nominalnog.

Zbog nedovoljno razvijene kablovske infrastrukture i monopola, nemoguænost povezivanja preko ADSL ili kablovske mreže na ovim prostorima uèvrstila je ponudu bežiène konekcije i u gradskim oblastima. Sem retko izvodljive optièke vidljivosti izmeðu predajnika, kvalitet signala je u gradskim oblastima dodatno degradiran interferencijom sa signalima brojnih drugih wireless mreža ali i ostalim radio-talasima na bliskim prisutnim frekvencijama u etru. Zbog toga što je opseg upotrebljivih frekvenci ogranièeni resurs, propisima se reguliše koji su podopsezi slobodni za korišæenje (time i sa veæom verovatnoæom smetnje), a koji zahtevaju licencu (èime se dobija garancija kvaliteta veze zbog ogranièenog broja korisnika u etru).

Ozbiljniji provajderi Interneta koji drže do kvaliteta veze plaæaju licencu i koriste kvalitetnu opremu koja dodatno uklanja smetnje i uvodi enkripciju veze radi zaštite od „prisluškivanja“ signala, što automatski poveæava troškove pa time i cenu wireless provajdinga. Stoga se nemojte èuditi što je ponuda za bežièno povezivanje znaèajno skuplja (i do 10 puta) i pri instalaciji i po meseènoj potrošnji odnosno pretplati. Ipak, uzevši u obzir da svu potrebnu opremu dobijate na korišæenje od provajdera, te da nema problema sa kablovskom infrastrukturom èime se vreme instalacije može meriti satima, a da je pri tom protok gotovo po želji, ova solucija može biti sasvim zadovoljavajuæa za kompanije koje žele da plate ali i dobiju više.

reklama


„Obiènim“ korisnicima, ako veæ nemaju moguænost za ADSL ili kabl, ostaje da naðu wireless provajdere koji koriste nelicencirani opseg, plate manje i sami kupe opremu, te da se nadaju da signal neæe biti tako loš.

(Bežièni Internet nudi mnogo više od samog provajdinga, i pretstavlja osnovu predstojeæe konvergencije tehnologija; o tome æe više reèi biti tokom nekog od naših narednih druženja)

Povezivanje laptopa na mobilni i korišæenje mobilnog za pristup Internetu putem GPRS (General Packet Radio System) tehnologije je sve èešæe privremeno rešenje na lokacijama gde nema dostupnog wireless signala niti kablova (putevi, reke, planine, ali i mnoge lokacije po gradu). GPRS obezbeðuje vezu od 56kbps do 114kbps (nominalni download, u praksi je manje), tarifira se po protoku a ne po trajanju konekcije, a cena po gigabajtu kod nas ispada gotovo 20 puta više od ostalih provajding cena, mada se to najèešæe ne primeæuje sa malim korišæenjem reda stotinak kilobajta.

GPRS biva potisnut novim tehnologijama, poput EDGE (do 384kbps) u 2.5G mobilne telefonije i UMTS (do 2Mbps) u 3G, a najava 4G tehnologije obeæava integraciju sa novim wireless sistemima poput WiMAX, veliku pokrivenost i protoke reda 20Mbps. Naravno - i mogo pristupaènije cene.

Pomenimo, na kraju, i blisku buduænost kada je povezivanje domaæinstava na Internet u pitanju. Optika, koja je trenutno još uvek skupa i koristi se za interkonekcije provajderskih podsistema, spema se da u narednim godinama uðe i u domove i zameni postojeæe bakarne kablove. FTTH (Fiber-to-the-Home), odnosno „optika u kuæi“, predstavlja skoru buduænost, i obeæava protoke reda 25Mbps do 75Mbps - èime paleta serisa na raspolaganju (triple-play i nadgradnje) postaje gotovo neiscrpna.

Èinjenica da je FTTH veæ praksa ponegde u svetu uliva nadu da se ni kod nas neæe èekati duže od dve ili tri godine...



Vladimir Radunoviæ, Nikola Dabiæ
AVAcom Ing.
http://www.avacom.co.yu/






KOMENTARI (strana 0 od ukupno 0)
Trenutno nema komentara za ovaj clanak.

 





image verification



 


Pošalji tekst prijatelju
Štampaj
© Ovaj tekst je vlasništvo sajta MAKSIMALNO.com

Vrh strane

Poslednjih 40 èlanaka
Hi-tech
OSTALI TEKSTOVI
Teretana
Arena
Hi-tech
Seks
Zdravlje
Lifestyle
Zabava
MaxBioskop


PC PRESS Top 50 markica