Kako odabrati pravu internet konekciju? (1. deo)
Piše: Vladimir Radunoviæ i Nikola Dabiæ - Svi tekstovi ovog autora/ke
10 Maj , 2006 - 8:32:00 PM
GLASAJTE
Kada postoji više kvalitetnih ponuda nije lako da se napravi pravi izbor. Da biste danas pristupili Internetu na raspolaganju su Vam razlièite tehnologije: veæ pomalo prevaziðeni dial-up, ISDN, ADSL, kablovski Internet, bežièni prenos ( wireless), GPRS, kao i optika u skoroj buduænosti. U suštini pravila nema - najbolja je ona konekcija koja zadovoljava Vaše potrebe, a pri tome je najjeftinija. Cene æete sami naæi kod Vaših provajdera, a mi æemo pokušati da Vam prikažemo neke osnovne karakteristike navedenih tehnologija.
Dial-up ili povezivanje telefonskim pozivom na broj provajdera je stara i dobro poznata prièa: spora (do 56kbps), skupa (plaæa se po trajanju poziva) i nestabilna (konekcija èesto „puca“). Novina kod nekih provajdera je moguænost pozivanja posebnog broja koji jednako tarifira lokalne i meðugradske pozive, što bar donekle može nekome smanjiti troškove.

 

ISDN ( Integrated Services Digital Network) je gotovo tehnologija koja predstavlja digitalnu nadgradnju postojeæih telefonskih linija, a njene prednosti su dve nezavisne linije visokog kvaliteta i veæa brzina protoka podataka ka Internetu. Osnovni (BRA) prikljuèak je namenjen pojedinaènim korisnicima, domaæinstvima i manjim firmama kao zamena za obiènu telefonsku liniju, i moguæa je istovremena upotreba Interneta sa 128kbps, ili sa 64 kbps dok telefoniranje traje paralelno. Primarni (PRA) prikljuèak je usluga namenjena za velike korisnike, onima kojima je potrebno više linija ili brži link prema Internetu (1.5Mbps - 2Mbps). ISDN se, meðutim, tarifira po vremenu provedenom „na liniji“ a ne po kolièini protoka, te duže korišæenje može biti prilièno skupo. Stoga ADSL sve više uzima primat.

Kod ADSL ( Asymmetric Digital Subscriber Line) konekcije brzina prenosa podataka sa Interneta ( download) je veæa od brzine prenosa podataka ka Internetu ( upload). ADSL ne zahteva uvoðenje posebne telefonske linije veæ se ugraðuje na postojeæu, omoguæavajuæi istovremeno telefoniranje i korišæenje Interneta, a suština je u tome da se osnovni opseg (0-4kHz) preko koga se prenosi govor posebnim frekventnim filterom ( splitter) odvaja od opsega koji se koristi za prenos podataka.

ADSL je zamišljen kao sistem za manja preduzeæa i kuæne korisnike kojima nije potreban simetrièan prenos podataka, jer dominantno koriste download. ADSL obezbeðuje stalnu vezu sa Internetom (24 èasa dnevno) uz povoljne cene jer se ne tarifira po vremenu provedenom na vezi veæ fiksnom meseènom pretplatom u zavisnosti od željenog protoka. U ponudi su najèešæe tri paketa sa razlièitim brzinama garantovanog protoka: 256/64kbps, 512/128kbps i 768/192kbps, što je veæini domaæinstava kao i manjim firmama sasvim dovoljno. Od opreme je potreban slobodan USB prikljuèak ili mrežna ( Ethernet) kartica na kompjuteru, dok ADSL modem na korišæenje daje provajder bez naknade.

ADSL mogu koristiti oni na èijoj je telefonskoj centrali - bila ona analogna (stari tip) ili digitalna (novi tip) - postavljen tzv. DSLAM ureðaj. Da li Vaša centrala veæ podržava ADSL u Srbiji zavisi iskljuèivo od Telekoma koji još uvek ima punu kontrolu fiksne mreže; no, informaciju možete dobiti i od bilo kog ADSL provajdera, koji æe kod Telekoma proveriti stanje Vaše centrale i obavestiti Vas. Vreme instalacije, koja se posebno naplaæuje, meri se danima, u koliko centrala veæ podržava ADSL.

Kablovski Internet ili Broadband Cable Internet Service povezuje korisnike na Internet korišæenjem postojeæe kablovske (HFC) infrastrukture, putem koje se primarno distribuiraju kablovski TV programi, èime se izbegava upotreba telefonskih linija i nema zavisnosti od Telekoma i centrala. Pristup Internetu je konstantan (24èasa dnevno), a tarifira se fiksnom meseènom pretplatom u zavisnosti od željenog protoka veze, ili po kolièini potrošenog saobraæaja ( download) kroz prepaid ili postpaid plaæanje. U ponudi su najèešæe brzine od 128kbps do 1Mbps (tj. 1024kbps), ali treba imati u vidu da su u praksi brzine manje jer kablovski sistem funkcioniše po osnovi deljenja resursa - što više korisnika to manji efektivni protok (što u zemljama sa dobrom regulativom koja precizira Quality of Service standarde nije od znaèaja, ali su na Balkanu zloupotrebe èeste). Cene kablovskog Interneta su veæe od cena ADSL veze istog protoka, ali je i veæa sloboda izbora paketa.

Tehnièki preduslovi za kablovski Internet su da u Vašoj blizini postoji razvuèena kablovska infrastruktura, što se uglavnom lako dâ saznati proverom da li je u kraju u ponudi kablovska televizija, te potom proverom da li dotièni provajder nudi i Internet pored televizijskih kanala. Opremu na besplatno korišæenje daje provajder: kablovski modem, koji se jednostavno prikljuèuje na raèunar preko USB, Ethernet ili FireWire interfejsa. Tako je moguæe istovremeno gledanje TV programa i korišæenje kablovskog Interneta.

Vreme instalacije, koja se posebno naplaæuje, moglo bi da se meri danima, da na ovim prostorima ne postoji monopol kompanija bez prave konkurencije, zbog èega se neretko na prikljuèak èeka i po mesec dana.

Sledeæe nedelje æemo predstaviti opcije za bežièno (wireless) povezivanje na internet.

Vladimir Radunoviæ, Nikola Dabiæ

AVAcom Ing.

www.avacom.co.yu

 






KOMENTARI (strana 0 od ukupno 0)
Trenutno nema komentara za ovaj clanak.

 





image verification



 


Pošalji tekst prijatelju
Štampaj
© Ovaj tekst je vlasništvo sajta MAKSIMALNO.com

Vrh strane

Poslednjih 40 èlanaka
Hi-tech
OSTALI TEKSTOVI
Teretana
Arena
Hi-tech
Seks
Zdravlje
Lifestyle
Zabava
MaxBioskop


PC PRESS Top 50 markica